Grožđe, vino i gitare

 Priča o vinu... grožđe, vino i gitare

Rujan je oduvijek bio mjesec kojeg su mnogi s nestrpljenjem čekali,mjesec u kojem se bralo grožđe i pravilo vino. Vinogradarstvo u Dalmaciji počelo se razvijati u vrijeme osnivanja grčkih kolonija na Jadranu u 4.stoljeću prije Krista. O tome svjedoče brojni arheološki nalazi u Lumbardi na Korčuli, na Visu, Saloni i na Hvaru gdje je antička podjela zemljišta sačuvana do današnjih dana i nalazi se na

UNESCO-vom popisu svjetske baštine. Za vrijeme turskih osvajanja, vinogradarstvo na području Dalmacije stagnira i ostaje zaštićeno na izoliranim dalmatinskim otocima. Sredinom 19.st. postojalo je nekoliko stotina autohtonih sorata od čega više od 200 u samoj Dalmaciji. Nažalost,mnoge od njih su izgubljene zbog bolesti i štetnika. Najteže razdoblje u povijesti vinogradarstva bilo je između 1894. i 1918.,za vrijeme propadanja vinograda od filoksere.U prvoj polovini 20.st. bile su dvije velike filoksere. U prvoj polovini 20.st. dva velika svjetska rata i promjena ekonomskog poretka pridonijeli su zanemarivanju kvalitete grožđa a u obnovi vinograda nakon filoksere favorizirane su visoko produktivne sorte i one otpornije na bolesti. Danas u nacionalnoj listi imamo oko 70 autohtonih sorata, od ukupno 150 upisanih. Neke od njih uvezene su iz okolnih zemalja, dok su neke nastale spontanim križanjem na ovom području. Danas su autohtone sorte predmet ozbiljnih znanstvenih proučavanja koja nastoje identificirati postojeće sorte i utvrditi koje su od njih autohtone, a zanimljivo je da se velika većina hrvatskih autohtonih sorti nalazi upravo u Dalmaciji. Kralj hrvatskih vina je Dingač, zasigurno prvi na listi najboljih dalmatinskih vina. Pošip, najpoželjinije bijelo vino Dalmacije. Plavac mali,možda najprepoznatljivije od svih najboljih dalmatinskih vina. Legendarno vino Vugava iz Dalmacije, priča priču iz antičkih vremena. Faros vino, nazvano po antičkim vremena. Faros vino, nazvano po antičkom grčkom imenu za otok Hvar. Grk vino, jedno od najboljih u Dalmaciji unatoč prepoznatljive gorčine. Sveta Ana vino iz Dalmacije, kojeg čuva njegova istoimena zaštitnica. Babić vino poznato u Primoštenu. Prošek-Dioklecijanovo vino,slatko carsko vino. Slatko desertno vino Prošek izvrsno će zasladiti nepce uz neki od tradicionalnih dalmatinskih kolača ili slastica, a prema pričama, u dalmatinskom Prošeku je uživao ni više ni manje nego car Dioklecijan.

Nije poznato kada je čovjek popio prvu čašu vina, ali jedno je sasvim sigurno, oduvijek ga je smatrao Božjim darom. Postoje razne legende o tome tko je i kada zasadio prvo sjeme ovog božanskog pića. 

Jedna od njih je priča o perzijskom kralju Djemu. Po jednoj legendi, Perzijski kralj Djem promatrao je vježbu svojih strijelaca kad je njegov pogled privukla borba za život neke velike ptice kojoj se oko vrata omotala zmija. Kralj je naredio strijelcima da ubiju ”gmaza". Dobro uvježbani strijelci pogodili su zmiju i oslobodili pticu od smrtonosnog zagrljaja, koja je potom doletjela pred kralja i ispustila nekoliko sjemenki za koje je kralj naredio da se posade. Biljka je dala plod koji će biti obožavan.  Djem je nakon jedne obilne berbe grožđe spremio u velike bačve. Ono je počelo vrijeti te kad je kralj probao tekućinu nije mu se svidjela, jer je bila još opora, pa je na bačvu dao pričvrstiti upozorenje "Otrov". Poslije nekog vremena ljepotica iz kraljevog harema, tužna što je Djem zanemaruje, razboljela se i odlučila si je oduzeti život. Popila je tekućinu iz bačve koju je smatrala otrovom, a umjesto da umre, ona se oporavila od bolesti. Priča govori da je "od cvijeta što je venuo nastala je divna, rascvjetana ruža". Djem je tada shvatio kakav dar dobio od ptice na poklon te je tu čudotvornu tekućinu nazvao je Darou-e-Shan, odnosno kraljevskim lijekom, i od tada se vino smatra ljekovitim. Djemov nasljednik Kambiz, koji je osnovao Persepolis, mnogo je pridonio širenju vinograda oko kraljevskog grada. Područje na kojem se uzgajala loza zvano je Shiraz. Perzijanci su iskustvom došli do toga da je najbolje tekućinu istisnuti iz grožđa ostaviti da vrije oko tri tjedna prije grožđa, ostaviti da vrije oko tri tjedna prije nego što se može piti za užitak i kao lijek."Kraljevski lijek " postao je stalan pratitelj čovjeka i nijedno veselje nije moglo, a bogme ne može ni sad, proći bez njega. Tako je nastao nektar kojemu će se diviti još mnoge generacije, koji će potaknuti na stvaranje mnoge umjetnike. 

Dobro je vino uvijek izazvalo veselje i vedrinu. Možda je zato taj napitak dobio naziv vino, što kažu, potječe iz sanskrtskog jezika i riječi " vena",u prijevodu " prijateljski". Vino je inače i najinternacionalnija riječ, i evo kako za njega kažu različiti narodi: Hititi su ga zvali „ween“, stari Grci „woinos ili oinos“, Latini „vinum“, Talijani, Španjolci, Slaveni ga zovu „vino“, Francuzi „vin“, Židovi „vayin“,Sabinjani su ga zvali „wayn“, Arapi ga nazivaju„wa-yn“,Nijemci „Wein“, Anglosaksonci „wine“.  Berba grožđa u Dalmaciji oduvijek je bila važan događaj. Sezona berbe grožđa počinje sredinom kolovoza i traje do kraja listopada.U dalmatinskim vinogorjima u rujnu je vrhunac sezone koju obilježava berba grožđa i početak proizvodnje vina. 

Poznate su izreke o vinu: 

 „Kad bi Bog imao nešto protiv alkohola, zar bi vino napravio tako dobrim?“ Rišelje

„U vodi ćeš vidjeti svoje lice a u vinu izraz svoje duše“ stara izreka

„Nakon pobjede zaslužili ste šampanjac. Nakon poraza vam treba.“ Napoleon

„Dan bez vina, dan bez sunca.“ Francuska poslovica

„Nekoliko čaša vina sklope stotinu poslova.“ stara izreka

„Vino ne opije čovjeka, nego se čovjek opije sam.“ Kineske poslovice                         „Vino piju ljudi - a ostale životinje vodu.“ Latinska poslovica

„Vino je mnoge čedne žene bacilo na leđa.“ stara izreka

„Vino od ljudi pravi bogove i vragove.“ Njemačke poslovice

„Ko ima dobro vino, ima dobrog prijatelja.“ Portugalska poslovica

„Bolje mutno vino nego bistra voda.“ stara izreka                                                        „Gdje je krčmarica lijepa i vino je dobro.“ stara izreka

„Ujutro je vino olovo, u podne srebro, a naveče zlato.“ Talijanska poslovica

„Dobro vino i lijepa žena - to su dva najljepša otrova.“ Turska poslovica

„Nikad za glavobolju ne optužujte loše vino, kriv je onaj koji ga je lošim napravio jer u vinu je istina." Ksenija Baričević. 

Napisala i obradila tekst Ksenija Baričević.

Blog Beautiful Trogir:        www.beautifultrogir.blogspot.com                                                                                                                    Podijelite ovu priču, odaberite vašu platformu!